Prva pomoć

Udar groma

Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.

SIMPTOMI I ZNAKOVI

RANI

- različiti poremećaji srčanog ritma
- srčani zastoj
- zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
- gubitak svijesti, privremena paraliza (posebice donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma
- opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta – metalna dugmad, nakit (površinske opekline, moguća je i karbonizacija tijela)
- blast ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha (ruptura bubnjića u 50 posto slučajeva obostrano

KASNI

- različiti psihički i neurološki poremećaji

POSTUPAK

- odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194
- osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto
- procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati
- onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj
- zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline)
- svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija

KAKO IZBJEĆI UDAR GROMA

Opasnost od udara groma može se izbjeći prihvaćanjem određenih pravila ponašanja:

- prije odlaska u prirodu treba se informirati o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja
- promatrati nebo – tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja
- ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište
- ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
- u zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
- ne koristiti telefon i mobitel tijekom oluje
- ne tuširati se, prati rublje ili posuđe
- isključiti sve električne uređaje tijekom oluje
- korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa
- svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara
- nikad ne stajati u velikoj skupini ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba
- izbjegavati eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
- u šumi potražiti zakon kraj manjih stabala i grmlja
- tijekom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta
- izbjegavati boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
- velike spilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena
- na otvorenom prostoru izabrati najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnuti i pognuti se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
- ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića.

Izvor: http://hitna-pomoc-zg.hr

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

© 2016 Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije. All Rights Reserved. Designed By IM