Prva pomoć

Ozljede kralježnice

Kralježnica se sastoji od kralježaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kralježnički kanal. Unutar kralježničkog kanala nalazi se kralježnična (leđna) moždina – snop živčanih niti i stanica koje provode živčane impulse iz mozga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kralježnične moždine odvajaju se pojedinačni živci koji izlaze iz kralježničnog kanala. Kod prijeloma kralješka koštani ulomci mogu ozlijediti kralježničnu moždinu što dovodi do djelomične ili potpune oduzetosti mišića i gubitka osjeta ispod razine ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = oduzetost svih četriju udova).
Kralježnična moždina može biti oštećena u samom trenutku ozljede kralješka, ali i kasnije prilikom pomicanja i nošenja ozlijeđenog.

NAJČEŠĆI UZROCI OZLJEDA KRALJEŽNICE

- prometna nezgoda. U prometnim nezgodama stradavaju svi dijelovi kralježnice, ali su najčešće ozljede vratne kralježnice nastale zbog naglog pregibanja glave prema naprijed pri frontalnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u stražnji dio vozila
- skok vodu

Ovo je čest uzrok prijeloma vratnih kralježaka i posljedične oduzetosti čitavog tijela
- pad s visine
- tučnjava
- strijelna ozljeda trupa i ubod nožem u leđa

KADA POSUMNJATI NA OZLJEDU KRALJEŽNICE

- kad se ozljeđenik žali na bol u leđima ili vratu
- kad je ozljeda popraćena gubitkom svijesti
- pri svakoj težoj ozljedi glave
- kod višestrukih ozljeda

ZNAKOVI OZLJEDA KRALJEŽNIČNE MOŽDINE

- slabost ili oduzetost udova (pitajte ozljeđenika može li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama)
- slabljenje ili gubitak osjeta (pitajte ozljeđenika osjeti li vaš dodir na svojim nogama, trupu i rukama)
- osjećaj trnaca ili vrućine u udovima. Ponekad ozljeđenik ima osjećaj da je “presječen na pola”

POSTUPAK

- i sama sumnja na ozljedu kralježnice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji
- dok čekate dolazak hitne pomoći ostavite ozljeđenika na mjestu i u položaju u kojem ste ga i zatekli
- pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice pažljivo mu poduprite glavu dlanovima da spriječite njeno pomicanje
- recite mu da se ne miče i ne ostavljajte ga samog

OKOLNOSTI U KOJIMA MORATE POMAKNUTI  OZLJEĐENOG

- ako je bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi poduzmite mjere oživljavanja. Onesviještenog koji diše okrenite u bočni položaj
-ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje leži (npr. prometna cesta, požar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i nošenje ozlijeđenog potrebno je više ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeđenik se pomiče kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa
- pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice jedna osoba mora pridržavati glavu da spriječi savijanje i rotaciju vrata. To će učiniti tako da dlanove stavi pod ozlijeđenikove lopatice dok glava leži na podlakticama
- ako je hitna medicinska pomoć nedostupna preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeđenog. Potrebna vam je jedna široka daska ili ploča (mogu poslužiti i vrata) i odgovarajuće vozilo. Pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice glava mora biti poduprta s obje strane da se spriječi njeno pomicanje tijekom vožnje

Izvor: http://hitna-pomoc-zg.hr

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

© 2016 Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije. All Rights Reserved. Designed By IM